1. cjelina: Tvari i tijela
SADRŽAJ
1. Oblik tijela
2. Mjerenje dimenzija tijela - mjerenje duljina tijela
3. Mjerenje ploha
4. Mjerenje obujma (volumena)
5. Mjerenje mase tijela
6. Mjerenje gustoće tijela
7. Građa tvari
8. PRETVARANJE MJERNIH JEDINICA:
1. Oblik tijela
a) Tijela pravilnog oblika u geometriji (kocka, kvadar, valjak, piramida, stožac, kugla...)
b) Agregacijska stanja u kojima se pojavljuju tvari (čvrsta, tekuća i plinovita)
Svojstva tijela u raznim agregacijskim stanjima:
- čvrsta tijela - imaju stalan oblik i stalan obujam
- tekuća tijela - imaju stalan obujam i promjenljiv oblik (poprimaju oblik posude u koju ih ulijevamo)
- plinovita tijela - nemaju stalan obujam, oblik im se mijenja (mijenjaju svoj oblik prema posudi u kojoj se nalaze)
2. Mjerenje dimenzija tijela - mjerenje duljina tijela
Mjerenje je uspoređivanje jedne poznate i jedne nepoznate fizikalne veličine. Poznatu fizikalnu veličinu zovemo mjerna jedinica.
Fizikalna veličina je svako svojstvo tijela koje možemo mjeriti.
Primjeri fizikalnih veličina: duljina, površina, obujam, temperatura, tlak, težina, brzina
Mjerni uređaji (mjerila) za mjerenje duljine: metarska vrpca, pomična mjerka, mikrometarski vijak, stolarski i krojački metar, ravnalo itd.
Osnovna jedinica za duljinu je metar (m). Manje jedinice od metra su su decimetar (dm), centimetar (cm), milimetar (mm).
Vrijedi: 1 m = 10 dm = 100 cm = 1000 mm
3. Mjerenje ploha
Površina (ploština) je broj koji kaže koliko jediničnih kvadrata stane na neku plohu.
Oznaka: A ili S. Osnovna mjerna jedinica za površinu je kvadratni metar (m2).
Kvadratni metar je kvadrat kojem su stranice duljine 1 metar.
Manje jedinice za površinu su: dm2, cm2, mm2;
Vrijedi: 1 m2 = 10 dm ⋅ 10 dm = 100 dm2; 1 dm2 = 10 cm ? ⋅ 10 cm = 100 cm2
Površina pravokutnika: A = a ⋅ b; Površina kvadrata: A = a ⋅ a
4. Mjerenje obujma (volumena)
Veličinom koja se zove obujam ili volumen (V) mjeri se prostor koji zauzima neko tijelo.
Osnovna jedinica za obujam je kubni metar (m3). Kubni metar je kocka kojoj su svi bridovi duljine 1 metar.
Obujam kvadra: V = a ⋅ b ⋅ c; obujam kocke: V = a ⋅ a ⋅ a
Vrijedi: 1 m3 = 10 dm ⋅ 10 dm ⋅ 10 dm = 1000 dm3; 1 dm3 = 10 cm ⋅ 10 cm ⋅ 10 cm = 1000 cm3
Mjere za obujam tekućina su litra (l ili L), decilitar (dL), centilitar (cL) i mililitar (mL).
Vrijedi: 1 L = 1 dm3; 1 mL = 1 cm3.
5. Mjerenje mase tijela
Tromost tijela je svojstvo tijela kojim se ono opire promjeni stanja gibanja (pokretanju, zaustavljanju, ubrzavanju, usporavanju i promjeni smjera). Masa je veličina kojom mjerimo tromost tijela ili količinu tvari od koje se sastoji neko tijelo. Mjerni uređaj kojim mjerimo masu tijela zove se vaga.
Osnovna jedinica za masu je kilogram (kg). Manje jedinice su dekagram (dag), gram (g) i miligram (mg).
Vrijedi: 1 kg = 100 dag = 1000 g; 1 dag = 10 g
6. Mjerenje gustoće tijela
Gustoća tvari (ρ) je masa jedinice volumena tijela građenog od te tvari.
Gustoća je svojstvo tijela koje određujemo kao količnik mase i obujma tog tijela.
ρ = m / V
Propisana mjerna jedinica za gustoću je kilogram po kubnom metru (kg/m3).
Praktična mjerna jedinica za gustoću je gram po kubnom centimetru (g/m3).
Njihov odnos je 1 g/m3 = 1000 kg/m3
Gustoća tijela (ρ) je masa jedinice volumena tijela koje može biti građeno od raznih tvari (srednja gustoća). Tijelo pliva na vodi ako ima srednju gustoću manju od gustoće vode, a tone ako mu je gustoća veća od gustoće vode.
7. Građa tvari
Mnoge prirodne pojave možemo objasniti ako pođemo od pretpostavke:
- Tvari su građene od čestica koje se nalaze u neprestanom gibanju.
- Između čestica postoje razmaci (praznine).
Molekula je najmanja čestica tvari koja još uvijek ima svojstva karakteristična za tu tvar. Razlikujemo molekule spojeva i molekule elementarnih tvari. Molekule zapisujemo kemijskim formulama.
Atom je najmanja čestica kemijskog elementa - atoma ima onoliko vrsta koliko ima različitih vrsta elemenata. Molekule se sastoje od atoma - dvaju ili više.
Elementarna čestica se ne može rastaviti na jednostavnije čestice. Najpoznatije su: elektron, proton, neutron, foton (“čestica” svjetlosti).
8. PRETVARANJE MJERNIH JEDINICA:
Predmeci (prefiksi) za mjerne jedinice:
- veće jedinice od osnovne:
kilo (k) = 1000 = 103
mega (M) = 1000 000 = 106
giga (G) = 1000 000 000 = 109
- manje jedinice od osnovne:
deci (d) = 0.1 = 10-1
centi (c) = 0.01 = 10-2
mili (m) = 0.001 = 10-3
mikro (μ) = 0.000 001 = 10-6
nano (n) = 0.000 000 001 = 10-9.
a) jedinice za duljinu:
˙10 ˙10 ˙10 iz većih u manje
1 m --> 1 dm --> 1 cm --> 1 mm
<-- <-- <--
:10 :10 :10 iz manjih u veće
b) jedinice za ploštinu:
˙100 ˙100 ˙100 iz većih u manje
1 m^2 --> 1 dm^2 --> 1 cm^2 --> 1 mm^2
<-- <-- <--
:100 :100 :100 iz manjih u veće
c) jedinice za obujam:
˙1000 ˙1000 ˙1000 iz većih u manje
1 m^3 --> 1 dm^3 --> 1 cm^3 --> 1 mm^3
<-- <-- <--
:1000 :1000 :1000 iz manjih u veće
d) jedinice za masu:
˙1000 ˙100 ˙10 iz većih u manje
1 t ----> 1 kg --> 1 dag --> 1 g
<---- <-- <--
:1000 :100 :10 iz manjih u veće
e) jedinice za tekućine:
˙100 ˙10 ˙10 ˙10
1 hL --> 1 L --> 1 dL --> 1 cL --> mL
<-- <-- <-- <--
:100 :10 :10 :10